Početak procesa legalizacije podrazumijeva riješene imovinsko-pravne odnose na zemljištu i objektu i da je nekretnina upisana u evidenciju Uprave za nekretnine.

Građani koji su nelegalno gradili u Podgorici i na primorju plaćaće veće komunalne naknade u postupku legalizacije svojih objekata, dok će na sjeveru taksa biti i do 15 puta manja.

Tako će u Bijelom Polju svaki kvadratni metar biti jeftiniji četiri puta od onog u glavnom gradu, a u Andrijevici čak 15 puta. Ministar održivog razvoja i turizma Predrag Sekulić kazao je „Vijestima“ da u crnogorskim gradovima cijene komunalne naknade neće biti iste za sve, već će zavisiti od zona u kojoj je građeno.

„Naknada za komunalno opremanje u Glavnom gradu za stambene objekte po metru kvadratnom se kreće od 50 za petu do 141 euro za prvu zonu. I opet, ta naknada varira u zavisnosti od namjene objekta i za poslovne će svakako biti veća“, objasnio je on.

Visinu komunalne naknade određivaće opštine, a pored nje građani će imati obavezu da plate i naknadu za legalizaciju, osim za objekte osnovnog stanovanja i objekte od opšteg interesa, koja će biti pet odsto od utvrđene naknade za komunalno opremanje.

Rate na 240 mjeseci

Iz Ministarstva ističu da od kada je Vlada najavila Zakon o legalizaciji neformalnih objekata interesovanje građana za proceduru, troškove i način prijave sve je veći. Ipak, bližu informaciju o tome da li će “divlji” objekat ući u zakonski okvir građani će imati tek u samom postupku.

Kad je riječ o ovom projektu uvijek izbjegavamo licitiranje ciframa i finansijama, jer će se plaćanja biti različito od slučaja do slučaja
„Za sada se ne zna tačan broj objekata koji će biti legalizovani, a to zavisi od lokacije, seizmičke stabilnosti objekta, riješenih imovinsko-pravnih pitanja na objektu i zemljištu i mnoštva drugih pitanja koja se razlikuju od objekta do objekta“, rekao je Sekulić.
Prema pripremljenom zakonu koji će se ubrzo naći u skupštinskoj proceduri predviđeno je da opštine vode proces legalizacije i utvrde naknadu za komunalno opremanje za svaki objekat pojedinačno. Kako je kazao Sekulić, to zavisi od grada, gradske zone, starosti objekta, stepena izgrađenosti, namjene objekta, kvadrature.

„Kad je riječ o ovom projektu uvijek izbjegavamo licitiranje ciframa i finansijama, jer će se plaćanja biti različito od slučaja do slučaja“, kazao je on i dodao da će građani imati mogućnost plaćanja na 240 rata za objekte osnovnog stanovanja i 120 rata za ostale objekte.

Riješite odmah imovinske sporove

Iako zakon još nije stupio na snagu, iz Ministarstva preporučuju građanima da se interesuju za proceduru i dokumentaciju koja im je potrebna za legalizaciju. Zahtjevi će se podnositi uglavnom opštinama, a za manji broj objekata Ministarstvu.

„Početak procesa legalizacije podrazumijeva da građani imaju riješene imovinsko-pravne odnose na zemljištu i objektu i da je nekretnina upisana u evidenciju Uprave za nekretnine. Sugestija svim građanima koji planiraju da podnesu zahtjev za legalizaciju je da već sada počnu rješavati imovinsko-pravne sporove.

Ukoliko je građeno na državnom, ili opštinskom zemljištu, plan je da se ti odnosi rješavaju neposrednom pogodbom za lokacije gdje postoji planski dokument“, objasnio je on.

Početak procesa legalizacije podrazumijeva da građani imaju riješene imovinsko-pravne odnose na zemljištu i objektu i da je nekretnina upisana u evidenciju Uprave za nekretnine
Građani koji riješe imovinsko–pravne odnose legalizaciju počinju podnošenjem zahtjeva uz dokaz o vlasništvu nad objektom i zemljištem. Ukoliko ne posjeduju dokaz o svojini i ne uspiju riješiti sporove ni nakon početka legalizacije, priča Sekulić, dužni su da podnesu potvrde da je postupak u toku ili da opštine za taj prostor nijesu donijele planski dokument nakon čega će proces legalizacije biti zamrznut do rješenja tog problema.
„Zatim se razmatra zahtjev radi utvrđivanja mogućnosti legalizacije i kada se to utvrdi sprovodi se kontrola seizmičke i statičke stabilnosti objekta, a potom i utvrđuje visina naknade za komunalno opremanje zemljišta i naknada za legalizaciju.

Nakon rješavanja pitanja vezanih za komunalno opremanje zemljišta, naknade za legalizaciju i dostavljanja svih dokaza, nadležni organ donosi rješenje o legalizaciji koje se dostavlja organu nadležnom za upis prava u katastar nepokretnosti, radi upisa podataka iz rješenja“, objasnio je ministar.

Preko 40.000 nelegalnih objekata

Svi objekti, ipak, neće biti legalizovani, jer ako se budu poštovale odredbe zakona neće se tolerisati gradnja u zonama morskog dobra, nacionalnih prakova, putnom pojasu, u zoni aerodroma, na kulturnom dobru, u zoni zaštićenih prirodnih dobara, pojasu energetskih objekata, vodnom zemljištu i vodoizvorištima, zonama park šuma, zelenih površina, klizištima, na udaljenosti manjoj od 400 metara od vojnih objekata za smještaj eksploziva i municije, kao i na prostorima koji su predviđeni za izgradnju objekata od javnog, opšteg interesa.

Legalizaciju neće moći da prođu ni oni objekti koji nijesu na posljednjem orto–foto snimku, jer je, kako kaže Sekulić, jasno da se radi o novosagrađenim objektima.

Legalizaciju neće moći da prođu ni oni objekti koji nijesu na posljednjem orto–foto snimku, jer je jasno da se radi o novosagrađenim objektima
Na pitanje „Vijesti“ da li će objekti biti rušeni i kada, on je kazao da nije određen rok za rušenje objekta na lokacijama koje su izuzete i da će se tretirati postepeno i paralelno sa procesom legalizacije.
Prema podacima Uprave za nekretnine u Crnoj Gori ima oko 40.000 nelegalno sagrađenih objekata, iako se procjenjuje da je taj broj i mnogo veći jer obuhvata i dogradnju zidanu mimo zakona.

Nećemo dozvoliti da se zakon politizuje

Sekulić tvrdi da zakon o legalizaciji neformalnih objekata nije predizborna priča, već da traje godinama.

„Činjenica je da se problem bespravne gradnje pojavio decenijama ranije uslovljen specifičnim društveno-ekonomskim okolnostima, a i rad na Zakonu o legalizaciji takođe je trajao duže vrijeme. Ne treba projekat iza kojeg zaista stoji dugogodišnji rad i koji će imati dalekosežne posljedice, stavljati u predizborni kontekst.

U krajnjem, odgovorio bih kontrapitanjem: da li da sve dobro na čemu se trenutno radi treba stopirati zato što će se pojaviti optužbe da je to dio predizborne kampanje?

Ponavljam, preveliki rad i trud Ministarstva i naših partnera stoji iza projekta legalizacije neformalnih objekata, da bismo dozvolili da se ova priča, koja ima za cilj revitalizaciju vrijednog prostora Crne Gore, politizuje“, poručio je Sekulić.